400.000 vojnika za Putina. Kako Rusija traži rezerve za rat u Ukrajini?

U Rusiji su od 13. marta vojni komesari postali aktivniji - muškarcima se masovno uručuju pozivi, objašnjavajući to kao "kontrolu podataka". Vlasti pojedinih regiona se pripremaju za vježbe i vojne sastanke.

Glasine o drugom talasu mobilizacije sve se više šire, a Kremlj i Državna duma uvjeravaju da nema razloga za brigu. Oblast Voronjež, Penza i Lipeck bile su prve koje su uputile masovne pozive.

Organizacija za ljudska prava "Agora" je do 16. marta identificirala 43 regiona u kojima se dostavljaju sudski pozivi. Na listi su Moskva, Sankt Peterburg i mjesta udaljena od centra — Altaj, Dagestan i Udmurtija. Nema podataka o Čečeniji. Prijestonički vojni komesari otišli su još dalje, traže od studenata koji su oslobođeni vojske da se prijave na pozive.

U razgovoru za RTVI, zamjenik predsjednika Komiteta Državne dume za odbranu, Jurij Švitkin, objasnio je da uručenje poziva ne znači trenutno slanje muškaraca u Ukrajinu.

"Nakon poziva mora se izdati obavještenje. Kada se gleda ko je dobio poziv, treba posebno pogledati. Ima nekih nijansi, odnosno, poziv može dobiti kao vojni obveznik ili, grubo rečeno, biti podložan mobilizaciji. Ovo je važno znati. Otac troje djece može biti regrutno lice“, prokomentarao je ovaj političar.

U razgovoru sa novinarima 15. marta, sekretar za štampu predsjednika Putina Dmitrij Peskov je na pitanje o drugom talasu mobilizacije odgovorio: „Razgovarali smo mnogo puta. Nemamo nikakvih razgovora o ovom pitanju. Što se tiče ažuriranja baze podataka, njena dorada je, još jednom ponavljam, stalni rad. Što se tiče svih detalja, možete se obratiti vojnim komisijama i Ministarstvu odbrane za pojašnjenje."

Šef grupe "Agora" Pavlo Čikov napominje da je još rano povezivati masovnu podjelu poziva sa navodnim drugim talasom mobilizacije. Rusi se mogu pozvati u vojni komesarijat radi razjašnjenja podataka i tokom perioda selekcije za vojnu obuku. No, ovaj zadnji razlog otvara niz pitanja, budući da se sastanci održavaju tek nakon ukaza ruskog predsjednika Vladimira Putina, a ne na osnovu odluke lokalnih zvaničnika.  

“Pozvani na vojnu obuku imaju poseban status, tako mobiliziran pojedinac još nije formalno vojno lice, ali se njegova prava ne razlikuju mnogo od prava vojnih lica”, kaže Mihail Romanov, član kolegijuma "Pravnici i biznis".

„Ruski zakoni o mobilizaciji dozvoljavaju vojnim komesarima da ih sasvim slobodno tumače. Ljudi koji su obuhvaćeni prvim talasom mobilizacije, nakon što su ušli u vojni komesarijat, praktično ga nisu mogli napustiti. Ako se osoba pojavila u vojnom komesarijatu, bila je regrutovana, a on je u stvari vojni službenik. Ići će služiti gdje god mu se naredi”, izjavio je Romanov.

Ministarstvo odbrane Rusije od aprila zapošljava 400.000 radnika po ugovoru

Publikacija Ura.ru, pozivajući se na izvore u rukovodstvu Urala, piše o planovima Ministarstva odbrane Rusije da angažira do 400.000 osoba u bliskoj budućnosti. Očekuje se da će regrutacija velikih razmjera početi u aprilu, zajedno sa proljetnom regrutacijom. A nezvanične pripreme počele su još u februaru, tvrde sagovornici.

Kako navodi agencija, kampanju lično kontrolita zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev. On od 22. februara redovno održava tematske sastanke na kojima učestvuju guverneri i ovlašteni predstavnici predsjednika.

Kvote po ugovorima donesene su regionalnim vlastima. Naprimjer, norma za regione Sverdlovsk i Čeljabinsk je u prosjeku 10.000 potpisa do kraja godine. Za oblast Perm manje od 9.000 ljudi, kaže izvor u vladi Jamalo-Nenečkog autonomnog okruga. Radnike po ugovoru angažirajt vojni komesari na terenu.  

Guverneri regiona Sverdlovsk i Čeljabinsk naložili su gradonačelnicima da kontroliraju zapošljavanje u općinama. Gradska vijeća već su počela najavljivati zapošljavanje radnika po ugovoru za službu na krajnjem sjeveru, u mornarici i na vojnim komandnim mjestima širom Rusije. A u aprilu će, prema riječima sagovornika, biti ojačana informatička kompanija.

U Permskom kraju se rješava pitanje osiguranja opreme budućim uposlenicima po ugovoru o djelu.

Koalicija ruskih branitelja ljudskih prava smatra da je aktiviranje vojnih komiteta znak početka novog talasa mobilizacije. Još u oktobru regruti su dobili pozive u kojima je pisalo da bi prema predsjedničkom ukazu o "djelimičnoj mobilizaciji" u vojne komesarijate trebali stići u aprilu. Advokati savjetuju vojnim obveznicima da sastave punomoć za rodbinu i pripreme izjavu da je učešće u neprijateljstvima suprotno moralnim uvjerenjima.

Izvršni direktor ukrajinskog instituta za budućnost Vadim Denisenko u razgovoru za Focus ističe da rotaciju u redovima ruske vojske ne treba očekivati prije augusta. Tokom proljetne regrutacije, oni će biti primorani potpisati vojne ugovore za službu u Ukrajini.

“Dođe čovjek sa pozivom u Vojni komesarijat, pa mu kažu: vidi, možemo te uzeti tek tako, ili po ugovoru – tako će biti bolje”, kaže Denisenko.

Treba napomenuti da je podjela sudskih poziva dio implementacije Putinovog ukaza o povećanju broja vojnog osoblja za 137.000 od 1. januara 2023. godine.

 

Kupovat će oružje od Sjeverne Koreje - kako Rusija može da snabdije regrute?

 

Gledajući Putinove vojne ambicije, postavlja se pitanje - ima li Moskva dovoljno resursa za novu fazu sukoba? Američko izdanje Politico, pozivajući se na carinske podatke, saznaje da je Kina isporučila ruskim kompanijama do 1.000 jurišnih pušaka, dijelova dronova i druge opreme za vojne potrebe.

A u decembru 2022. godine, prema publikaciji, Ruska Federacija je od Turske kupila više od 800 tona pancira. Vadim Denisenko je siguran da Ministarstvo odbrane Ruske Federacije može riješiti pitanje snabdijevanja trupa malokalibarskim oružjem i namirnicama.

"Uprkos budžetskom deficitu u regionu od šest do sedam biliona rubalja i naplati oko 300 milijardi rubalja od kompanija, novac će ostati za penzije, plaće funkcionera i pripadnika snaga sigurnosti, kao i za rat. Nažalost, oni će imati dovoljno novca", kaže Denisenko za Focus.

U slučaju nedostatka naoružanja, Rusija će naručiti iz Sjeverne Koreje, ali što se tiče teškog naoružanja, mogućnosti se sužavaju, smatra Denisenko.  

"Uprkos otvaranju proizvodnih linija u fabrikama oružja, bit će teško osigurati 400.000 vojnika preciznim oružjem. Ima vremena, jer će se ono sklapati četiri do šest mjeseci, a nakon toga slijedi obuka", dodao je Denisenko.

Vojni ekspert Mihajlo Žirohov ističe razliku u količini mobilizacionih resursa između Ukrajine i Rusije.

„U Oružanim snagama Rusije postoji stalna rotacija – prednji i zadnji redovi su sve veći. Ne žele proglašavati vanredno stanje i punu mobilizaciju i koriste drugačiji metod – pozivanje vojnog komesarijata i provjeru pasoških podataka kako bi muškarci sami potpisali ugovore sa ruskom vojskom“, kaže Žirohov za Focus.

Ekspert primjećuje intenziviranje zapošljavanja u raznim privatnim grupama, posebno u Grupi "Wagner".

"Regrutovani vojnici po ugovoru mogu se obučavati do juna 2023., ne ranije. Ukrajina je u opasnosti, jer ruske oružane snage nameću stil borbe kao tokom Drugog svjetskog rata - ko ima više osoblja, on je u prednosti. Dok ne budemo imali dosta zapadnog oruzja koje je superiornije od sovjetskog pobjedit će onaj ko bude imao više ljudi.Stari ruski tenkovi T-62 pucaju i ubijaju. Dok ne stignemo do  okupatora za svakog našeg mrtvog vojnika“, primjetio je Žirohov.

 

Putin gubi početni casus belli u Ukrajini

 

Profesor Britanske akademije i Odsjeka za vojne studije Kraljevskog koledža u Londonu, David Zhoe, u članku za časopis Foreign Policy, skreće pažnju na Putinovu želju da se izvuče iz zamke velikog rata u Ukrajini. Za to su mu potrebni novi vojnici - stalni motor rata.

Vladimir Putin se našao u situaciji mnogih svjetskih lidera koji su bili primorani da opravdavaju nastavak rata, kada je propao početni casus belli (formalni izgovor za početak rata). Neuspjesi su zahtijevali nove trupe suočene sa rastućim vojnim troškovima, kaže se u tekstu.  

"Zvaničnici u administraciji Georgea W. Busha promijenili su svoj stav o ratu u Iraku čim je postalo jasno da Sadam Husein nema oružje za masovno uništenje. Prvobitna svrha invazije je isparila kao voda u pustinji. Talibani u Afganistanu su bili svrgnut do kraja 2001. godine, ali su američke trupe ostale naredne dvije decenije. Njihov sramotni odlazak vratio je talibane na vlast", piše autor.

Izgubiti ljude i resurse i nemati ništa za pokazati u zamjenu za te gubitke - to je katastrofa za bilo kog lidera bilo koje zemlje, a završiti rat u lošijoj poziciji nego na početku je još gore. Putin shvata da će, ako izgubi, biti kriv za sve neuspjehe. Kao i većina diktatora, on se veoma plaši sopstvenog naroda, primjetio je Zhou.

„Kada bi Putin bio zainteresiran da izgradi snažnu državu unutar svojih granica, a ne da juri za imperijalnim fantazijama, ostao bi zapamćen kao uspešan graditelj države. Umesto toga, dugi niz decenija Rusija će se oporavljati od dubokih i bolnih ožiljaka Putinovih ratova“, citira list Washington Post odlomak iz knjige Marka Galeottija Putinovi ratovi: Od Čečenije do Ukrajine.