Ruski špijuni predstavljaju sve veću prijetnju međunarodnim organizacijama u Ženevi

„Špijunaža je sveprisutan fenomen – špijunska aktivnost je već na visokom nivou i nastavlja da raste. Ženeva, kao međunarodni centar, ostaje žarište špijunaže“, nastavlja se u izvještaju. Znamo da je nekoliko desetina službenika aktivno u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Rusije. Nedavno su razne evropske države protjerale ruske obavještajne službenike, što bi moglo navesti ruske službe da rasporede svoje snage u državama, poput Švicarske, koje nisu izvršile nikakva protjerivanja”, navodi FIS u svom godišnjem izvještaju.

FIS je pozvao švicarske vlasti da budu na oprezu, rekavši da se "instrumenti dostupni za sprečavanje ulaska takvih službenika obavještajnih službi moraju u potpunosti iskoristiti".

Nekoliko zemalja pojačalo je protjerivanje ruskih zvaničnika osumnjičenih za špijuniranje nakon što su ruske snage izvršile invaziju na Ukrajinu 24. februara. Švicarska je i dalje službeno neutralna po pitanju ukrajinskog rata, ali je osudila invaziju i uvela sankcije Evropske unije, uključujući zapljenu milijardi franaka od pojedinaca i kompanije koje su povezane sa Kremljom.

Ubrzo nakon invazije na Ukrajinu, Poljska je protjerala 45 Rusa, dok su Irska, Holandija, Belgija i Češka izbacile 43 službenika ruske ambasade u kombinovanoj akciji. Mnoge druge zemlje su slijedile njihov primjer, a neki mediji navode da se broj protjerivanja kreće u stotine.  

 

 

Ženeva postaje sve privlačnije mjesto za špijune, jer je dom međunarodnih organizacija, diplomatskih misija, nevladinih organizacija, univerziteta, think tankova, istraživačkih instituta i globalnih kompanija, posebno trgovaca robom i finansijera. Ženeva je domaćin mnogih međunarodnih konferencija i često je mjesto pregovora između zemalja.

 

„Oni pružaju idealno radno okruženje za obavještajne službenike koji rade pod zaklonom, koji lako mogu doći u kontakt sa velikim brojem potencijalnih meta“, kaže se u izvještaju FIS. “U nedavnoj prošlosti, primijećeno je da su različite države proširile svoje obavještajne strukture u Ženevi.”

Članstvo Švicarske u šengenskoj zoni, njena međunarodna transportna infrastruktura i blizina Francuskoj, također, je čine idealna polazna tačkom za osjetljive informacije prikupljene izvan Švicarske.

Za neke obavještajne službe koje se svoje članove predstavljaju kao diplomate se sumnja da su istovremeno držali do pet različitih špijuna. Ali postoje i „brojni osumnjičeni izvori i pristalice stranih obavještajnih službi koji žive i rade u Ženevi. Poznato je i da su se penzionirni i (zvanično) bivši službenici stranih obavještajnih službi nastanili sa svojim porodicama u Ženevi i okolini.”  

 

 

Taj je problem već neko vrijeme poznat obavještajnoj agenciji. Prije četiri godine, FIS je rekao da sumnja da je svaki četvrti ruski diplomata tajni špijun. Rusija je odbacila te tvrdnje.

Iste godine (2018), informacije iz FIS-a dovele su do hapšenja i protjerivanja iz Holandije dvojice ruskih agenata optuženih da su špijunirali laboratoriju u Spiezu, koja se nalazi u blizini švicarske prijestolnice, Berna, koja je analizirala sumnjivi otrovni plin koji su koristile ruske snage u Siriji.

U to vrijeme, švicarski ministar vanjskih poslova Ignazio Cassis rekao je da je pozvao ruskog ambasadora u Švicarskoj kako bi zatražio "odmah prestanak špijunskih aktivnosti na švicarskoj teritoriji".

Cassis se požalio da je nivo špijuniranja otišao „izvan uobičajenog nivoa aktivnosti“. Međutim, Rusija je navodno poricala ove pritužbe.

Godine 2019., bivši agent KGB-a je za švicarski javni servis RTS rekao da: „Švicarska ima visok nivo interesovanja ruskih obaveštajnih službi. Ona je među prvih pet ili šest zemalja zahvaljujući svim tamošnjim međunarodnim organizacijama.”

Švicarska ponekad poduzima mjere protiv špijuna, ali je obično diskretna u vezi sa tim kako bi izbjegla diplomatske incidente. Godine 2020. hapšenje i izricanje presude ruskom špijunu postalo je javno poznato tek zato što su mediji saznali za slučaj.