Rat Rusije protiv Ukrajine: Potvrđene civilne žrtve za prošlu godinu prelaze 21.000
Visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Türk izrazio je žaljenje zbog cijene rata u Ukrajini u ljudskim životima, u kojem je najmanje 8.006 civila poginulo i 13.287 ranjeno u proteklih 12 mjeseci, pored brojnih života koji su prethodno izgubljeni u sukobu na istoku Ukrajine.
„Ove brojke, koje danas objavljujemo, ogoljavaju gubitke i patnje nanesene ljudima od početka oružanog napada Rusije 24. februara prošle godine, patnje u koje sam se uvjerio iz prve ruke kada sam posjetio Ukrajinu u decembru. A naši podaci su samo vrh ledenog brijega. Danak u ljudskim žrtvama je nepodnošljiv. Usljed nestašica struje i vode tokom hladnih zimskih mjeseci, za skoro 18 miliona ljudi je prijeko potrebna humanitarna pomoć. Oko 14 miliona ljudi je raseljeno iz svojih domova”, rekao je Türk.
“Svi su pogođeni, od vrlo mladih do veoma starih. Učenici su vidjeli da je njihovo obrazovanje zaustavljeno ili poremećeno napadima na obrazovne objekte, dok su se starije osobe i osobe sa invaliditetom suočavale s ogromnim izazovima, u nekim slučajevima nemogućnosti da dođu do skloništa od bombi ili su morali provoditi duže periode u podrumima u uslovima koji utiču na njihovo zdravlje”, rekao je šef UN-a za ljudska prava.
Većina onih koji ostaju u područjima pogođenim sukobima su stariji ljudi, koji često ne žele ili ne mogu napustiti opasna područja.
“Svakim danom kada se kršenja međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava nastavljaju, sve je teže pronaći put ka miru, kroz sve veću patnju i razaranje”, naglasio je Türk.
Prema posmatračkoj misiji UN-ovog Ureda za ljudska prava u Ukrajini, od odraslih civilnih žrtava čiji je spol poznat, muškarci su činili 61,1 posto civilnih žrtava, a žene 39,9 posto. Najmanje 487 djece je ubijeno, a 954 je povrijeđeno.
Oko 90,3 posto civilnih žrtava nastradalo je od eksplozivnog oružja, uključujući artiljerijske granate, krstareće i balističke rakete i zračne napade. Većina se dogodila u naseljenim područjima. Ured je, također, evidentirao 632 civilne žrtve – 219 poginulih i 413 ranjenih – koje su nastradale od minsko-eksplozivnih sredstava.
Predstavnici Ureda na terenu, koji prati civilne žrtve u Ukrajini od 2014. godine, naglasilo je da su stvarne brojke vjerovatno znatno veće, jer njegove brojke odražavaju samo provjerene pojedinačne slučajeve.
Posmatračka misija je primila informacije o 21 civilnoj žrtvi, šest poginulih i 15 povrijeđenih, na teritoriji Autonomne Republike Krim i grada Sevastopolja, koje je okupirala Ruska Federacija. Mnogi izvještaji o civilnim žrtvama još uvijek čekaju potvrdu u drugim okupiranim područjima Ukrajine, posebno na lokacijama kao što su Mariupolj (regija Donjeck) i Lisičnsk, Popasna i Sievierodonjetsk (regija Lugansk).
Osim toga, Ured raspolaže podacima o 160 civilnih žrtava, 30 poginulih i 130 ranjenih, na teritoriji Ruske Federacije. S obzirom na nedostatak informacija koje bi potvrdile ove podatke do danas, ove brojke nisu uključene u ukupni broj nastradalih.
Civili su ubijani u svojim domovima i dok su jednostavno pokušavali zadovoljiti osnovne potrebe, kao što su voda i kupovina hrane. Među njima je i 67-godišnja Olha, koja je ubijena u raketnom napadu samo nekoliko metara od svog stana u Harkovu dok je otišla kupiti mlijeko dan nakon početka rata. Njena prijateljica rekla je posmatračima UN za ljudska prava kako je sišla iz njihovog zajedničkog stana na 15. spratu i zatekla Olhu kako leži mrtva na ulici.
Serhii, muškarac u svojim 60-im godinama, gušio se u suzama dok je istražiteljima pričao kako je vidio kako njegova šestogodišnja unuka gubi nogu u artiljerijskom napadu, kada je njegova kuća u selu u blizini Hersona 2. aprila 2022. godine direktno pogođena.
„Priče poput onih o Olhi i Serhiiju naglašavaju razornu cijenu koju su platili i plaćaju civili s obje strane fronta“, rekao je Türk.
“Napori da se uspostavi odgovornost i pravda za kršenja međunarodnog prava moraju se intenzivirati i produbiti. Jednako je važno da žrtve imaju pristup reparacijama i praktičnoj pomoći koja im je prijeko potrebna, a da prethodno ne moraju čekati ishod formalnog pravnog postupka”, rekao je Visoki komesar.
“Ovaj besmisleni rat odjeknuo je širom svijeta. Veći troškovi hrane i goriva kao rezultat toga produbili su bijedu na globalnoj razini, posebno među onima koji su već bili najugroženiji. Ovaj rat, koji je očigledna uvreda Povelji UN-a i čitavom korpusu međunarodnog prava sagrađenog da zaštiti ljudska bića posvuda, i njegov golemi ljudski danak, mora se prekinuti sada.”