11.02.2024.

Najmanje 8.000 ljudi poginulo je u Mariupolju zbog rata između marta 2022. i februara 2023. - HRW

Međunarodna organizacija za ljudska prava Human Rights Watch (HRW) objavila je nove podatke o ruskom uništavanju grada Mariupolja u Donjeckoj oblasti.
Organizacija je objavila izvještaj, koji se zasniva na 240 intervjua sa, uglavnom raseljenim ljudima iz Mariupolja, koje su obavili HRW i ukrajinska organizacija za ljudska prava Truth Hounds, kao i na analizi više od 850 foto i video materijala, dokumenata i desetina satelitskih snimaka koje su snimili HRW i SITU Research. Multimedijalni materijali uključuju 3D rekonstrukcije sedam zgrada oštećenih u očigledno ilegalnim napadima, grafičke slike oštećenih škola i bolnica i analizu grobnih mjesta, kako bi se procijenio broj poginulih.
Analiza satelitskih snimaka, fotografija i video zapisa glavnih gradskih grobalja pokazala je da je između marta 2022. i februara 2023. godine u Mariupolju sahranjeno više od 10.000 ljudi. Upoređujući porast sahranjivanja sa normalnom stopom smrtnosti u gradu, istraživači procjenjuju da je najmanje 8.000 ljudi umrlo tokom borbi ili ratom uzrokovanih okolnosti, iako ostaje nejasno koliko je među njima bilo civila.
HRW napominje da bi ukupan broj mrtvih mogao biti mnogo veći: u nekim grobnicama je bilo više tijela, dok su ostaci drugih najvjerovatnije zakopani pod ruševinama. Neki mogu ostati u improviziranim grobnicama, dok su drugi možda kasnije umrli od ratom uzrokovanih okolnosti.
“Uprkos poteškoćama u istrazi ratnih zločina na teritorijama koje su postale nepristupačne zbog ruske okupacije, mi i naši partneri potrošili smo skoro dvije godine da otkrijemo istinu o strašnim zločinima koje su počinile ruske snage u Mariupolju. Ova istraga ima za cilj osigurati da se ovi zločini nikada ne zaborave i da krivci budu izvedeni pred lice pravde”, rekao je Roman Avramenko, izvršni direktor Truth Hounds.
Istraživači su detaljno dokumentirali 14 napada u kojima je oštećeno ili uništeno 18 zgrada i ubijeni i ranjeni civili. Među njima je bilo granatiranje dvije bolnice, Gradskog dramskog pozorišta koje je pružalo sklonište civilnom stanovništvu, skladišta hrane, punkta za distribuciju pomoći, supermarketa i stambenih zgrada koje su služile kao skloništa za civile. Human Rights Watch i Truth Hounds nisu pronašli nikakve dokaze ukrajinske vojne prisutnosti na ili blizu ovih mjesta granatiranja, ili samo malo vojno prisustvo, što ovo granatiranje čini očigledno nezakonitim.
U izvještaju je identificirano 17 jedinica ruskih snaga koje su djelovale u Mariupolju u martu i aprilu 2022. godine, na vrhuncu neprijateljstava.
Istraživači su identificirali i 10 osoba koje bi, u okviru komandne odgovornosti, mogle biti krivično odgovorne za ratne zločine u vezi sa nelegalnim granatiranjem i eventualnim samovoljnim blokiranjem humanitarne pomoći i evakuacijom. Moguće je da su počinili i ratne zločine i moguće zločine protiv čovječnosti  prisilnim premještanjem stanovnika Mariupolja u Rusiju i teritoriju pod okupacijom Rusije.
„Pustošenje Mariupolja od strane ruskih trupa jedan je od najgorih aspekata njihove invazije na Ukrajinu. Međunarodna tijela i vlade posvećene pravdi trebale bi se usredotočiti na istragu postupaka visokih ruskih zvaničnika za koje se čini da su povezani sa nadzorom nad počinjenim ratnim zločinima u ovom nekada vrlo živom gradu”, rekla je Ida Sawyer, šefica Odjela za krize i sukobe u HRW.
HRW, također, napominje da su od okupacije grada ruske vlasti gradile nove visoke stambene zgrade u sklopu deklariranog plana za rekonstrukciju i preuređenje Mariupolja - okupatorske vlasti moraju raščišćavati ruševine i srušiti opasne objekte. Međutim, u nedostatku nezavisnih istražitelja, ruska vlada uništava fizičke dokaze na stotinama potencijalnih mjesta zločina.
Okupatorske snage, također, uništavaju znake ukrajinskog identiteta, posebno uvođenjem ruskog školskog programa i preimenovanjem ulica, dodaje organizacija.
Human Rights Watch je 4. decembra 2023. godine poslao rezime nalaza izvještaja i listu pitanja ruskoj Vladi, ali do 1. februara nije dobio odgovor.
Od 24. februara 2022. godine međunarodna organizacija za ljudska prava Human Rights Watch (HRW) dokumentira kršenja ljudskih prava i pravila ratovanja u Ukrajini. Izvještaji HRW-a opisuju mučenja, pogubljenja, silovanja, premlaćivanja i druge oblike nasilja, pljačku, granatiranje puteva za evakuaciju, bombardiranje i raketne napade na civilne i infrastrukturne ciljeve te korištenje zabranjene municije.
Mariupolj su zauzele ruske trupe u maju 2022. nakon skoro tri mjeseca žestokih borbi. Za to vrijeme uništen je značajan dio zgrada i drugih objekata u gradu. Tačan broj mrtvih nije poznat, procjene variraju od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada.
Ukrajina i međunarodne organizacije za ljudska prava optužuju Rusiju za brojne ratne zločine počinjene u Mariupolju. Među njima je bilo i granatiranje porodilišta i napad na Gradsko dramsko pozorište, gdje su se ljudi skrivali. Ministarstvo odbrane Rusije ove optužbe naziva lažnim.