15.09.2022.

Lokalni zastupnici u Ruskoj Federaciji pozivaju na Putinovu ostavku

U Rusiji veliki broj lokalnih zastupnici poziva na ostavku predsjednika Putina zbog rata u Ukrajini. DW je razgovarao sa dvojicom i pitao zašto to rade i čemu se nadaju.
Nakon lokalnih izbora u Rusiji, lokalni zastupnici 18 okruga Moskve i Sankt Peterburga objavili su saopćenje za javnost tražeći ostavku ruskog predsjednika Vladimira Putina. U ponedjeljak, 12. septembra, apel je na Tvitteru objavila Ksenija Torstrem, zamjenica općinskog okruga Sankt Peterburga "Semenivskij". Ona je pozvala ostale lokalne zastupnike da se pridruže izjavi.
Slične izjave lokalnih zastupnika počele su se pojavljivati u Rusiji sedmicu ranije. Općinsko vijeće Smolninsk u centru Sankt Peterburga je 7. septembra izglasalo da uputi apel svojim zastupnicima u Državnoj Dumi Ruske Federacije u kojem se poziva na smjenu ruskog predsjednika Vladimira Putina sa dužnosti, zbog izdaje u vezi vojne akcije Ruske Federacije protiv Ukrajine.
DW je razgovarao sa autorom ove inicijative Dmitrom Paljugom i jednim od lokalnih zastupnika koji su je podržali, Nikitom Juferevim, zašto su preduzeli ovaj korak i kakvu reakciju očekuju. Razgovor je vođen i prije nego što su obojica pozvani u policiju zbog navodne "diskreditacije" ruske vojske.
Povijest žalbe lokalnih zastupnika Sankt Peterburga Državnoj Dumi
Prema riječima Nikite Jufereva, koji je zastupnik od 2019. godine, on i njegove kolege "mislili su da protestuju" pojavili su se dosta davno, naime, 24. februara 2022. godine. Zajedno sa još jednim zastupnikom istog lokalnog vijeća u Sankt Peterburgu - Dmitrom Baltrukovim - i zastupnicima iz raznih političkih pokreta iz drugih općina, Juferev je podnio zahtjev za održavanje mitinga 24. februara "pod sloganom koji je tada još uvek bio dozvoljen": " Nema rata: za mir, za mir sa Ukrajinom i političku stabilnost". Međutim, gradska vlast nije pristala na skup.
Juferev i njegove kolege pozvali su sve stanovnike Sankt Peterburga na otvoreni sastanak Vijeća općine Smolnjanske 2. marta.  
"Došlo je mnogo ljudi. Došla je policija. Bilo je puno kaciga, puno auto torbi, ali je bilo mirno", prisjetio se zastupnik u razgovoru za DW.”Složili smo se sa apelom predsedniku Putinu da se specijalna operacija završi i razišli smo se”.
 
Peticija je poslata Kremlju, ali njeni potpisnici nisu dobili odgovor, kaže Juferev. U augustu je predsjedniku Ruske Federacije poslao još jedno saopćenje - ovaj put lično - sa pozivom da se rat okonča iz humanitarnih razloga:  
"Na kraju krajeva, milioni Ukrajinaca postali su izbjeglice, više od 5.000 civila, prema podacima UN u to vrijeme, umrlo, uključujući oko 300 djece”.  
Ovaj put je stigao odgovor. U njemu se navodi da je apel razmotren i da Rusija provodi "specijalnu vojnu operaciju demilitarizacije i denacifikacije", kaže Juferev.  
 
"Predsjednikove aktivnosti ne odgovaraju interesima Rusije"
 
Njegov kolega zamjenik Dmitro Paljuga podnio je 7. septembra nacrt žalbe Državnoj Dumi u kojoj se poziva na smjenu predsjednika sa dužnosti zbog izdaje.
Sam Paljuga i njegov kolega Nikita Juferev u razgovoru za DW ističu da su, obraćajući se Državnoj Dumi, postupali u skladu sa pravnim propisima i koristili samo zakonom propisane procedure.  
"Do sada nije bilo presedana da neko bude osuđen zbog podnošenja zahtjeva državnom organu. Osim toga, rusko zakonodavstvo to izričito zabranjuje", napominje Paljuga.
Prema njegovim riječima, odluka da se pripremi žalba zastupnicima Državne Dume nije bila spontana. Sama ideja pala mu je na pamet kada je počeo primjećivati da su čak i u takozvanoj patriotskoj ruskoj javnosti i na Telegram kanalima, čiji korisnici tradicionalno podržavaju kurs vlade, počele da se pojavljuju izjave da „aktivnosti predsjednika Ruske Federacije ne odgovaraju interesima Rusije“.
 
"Znaci izdaje u Putinovim akcijama"
 
Paljuga i Juferev objavili su kopiju žalbe Državnoj dumi Ruske Federacije na svojim Twitter stranicama. Prema navodima autora žalbe, radnje ruskog predsjednika Putina sadrže znakove zločina predviđenog članom ruskog Ustava o izdaji. Naime, obraćaju pažnju na četiri tačke.
Riječ je, konkretno, o uništavanju borbeno spremnih jedinica ruske vojske, pogibiji i sakaćenju mladih i radno sposobnih građana Ruske Federacije, šteti ruskoj ekonomiji, vjerovatnom širenju NATO-a nakon početka rata u Ukrajini, kao i opremanje ukrajinske vojske modernom zapadnom opremom, što je samo po sebi u suprotnosti sa ciljem "demilitarizacije" susjedne države.  
"Zapravo, ne smatramo približavanje NATO-u direktnom prijetnjom Rusiji, ali pokušavamo apelirati na različitu publiku različitim argumentima kako bismo ih uvjerili da je potrebno završiti ovaj posao", objašnjava Juferev.
Prema njegovim riječima, 10 od 20 članova njegovog lokalnog vijeća, uključujući i predsjednika provladine stranke Jedinstvena Rusija, izostalo je na glasanju o žalbi 7. septembra. Međutim, prema ruskom zakonu, deset zastupnika je bilo dovoljno za pun kvorum i donošenje legitimnih odluka. Kao rezultat toga, sedam prisutnih glasalo je za slanje žalbe Državnoj dumi.
 
"Apel Rusima koji su protiv ovoga što se dešava"
 
Odgovarajući na pitanje DW-a kakvu reakciju on i njegove kolege očekuju na svoju žalbu, Nikita Juferev ističe:  
„Svi naši apeli, uprkos prisustvu važnih i značajnih adresata, nisu upućeni njima. Razumijemo da najvjerovatnije nama neće dati odgovor ili će odgovor biti nekako bolan, kao što je bio slučaj sa mojim augustovskim pismom: to je prije apel Rusima koji su ovdje u Rusiji i koji su jednako zabrinuti zbog onoga što se dešava. Pokušavamo im pokazati da nisu sami, da smo i mi tu, da nas ima mnogo - ljudi koji su protiv ovoga što se dešava, nije to "mali broj izdajnika", kako kaže propaganda. Ns je mnogo."  
 
Sličan stav ima i Dmitro Paljuga: „Ovo smo uradili uglavnom da bismo pokazali drugim ljudima koji se ne slažu sa onim što se dešava u zemlji, da postoje zastupnici  koji se također ne slažu. I ovi poslanici su spremni da razgovaraju o tome glasno".
 
Komentirajući sudbinu moskovskog lokalnog zastupnika Alekseja Horinova, koji je u julu proglašen krivim za „širenje lažnih informacija“ o ruskoj vojsci i osuđen na sedam godina zatvora, političar iz Sankt Peterburga kaže:  
„Naravno, razumijemo da mi preuzimamo rizik, ali smo procijenili da će to biti upravo sada."  
Nikita Juferev reagira slično na ovo pitanje:  
"Ako žele suditi, onda, naravno, hoće. Ali šta da se radi – da ćutimo?" Juferev je siguran da, kako je rekao, militaristi nisu većina stanovništva Rusije.
"Sve su nas odgajale generacije koje su prošle Drugi svjetski rat, koja je bila glavna izreka naših djedova i baka? Da nema rata. Da, oni su to sada sve zvali "specijalna vojna operacija". Ali ljudi počinju shvatati šta je to zaista, šta se tamo dešava, koliko je mrtvih. Imamo veoma miran narod i mislim da će ovo što se dešava vrlo brzo biti odbačeno od strane ljudi koji žive u Rusiji."