Prijateljstvo između Pekinga i Moskve "ne poznaje granice"

 Zašto je Kina prijatelj sa agresorom i šta poručuje svojim građanima o ratu

Rat u Ukrajini tjera Kinu da uspostavi vlastiti svjetski poredak i još više je približava Rusiji, navodi zapadna štampa.
Tokom boravka američkog predsjednika Joe Biden u petodnevnoj posjeti Seulu i Tokiju, gdje je prisustvovao nizu sastanaka sa liderima Četvornog sigurnosnog dijaloga (QUAD), neformalne grupe Sjedinjenih Država, Indije, Australije i Japana, a u isto vrijeme su strateški bombarderi iz Rusije i Kine izveli zajedničke vježbe iznad mora Japana i Istočne Kine. To su prve vojne vježbe od ruskog napada na Ukrajinu i četvrte za šest mjeseci. Ovo je bio jasan signal za američku administraciju, koja nastoji ojačati regionalne saveze usred rastućeg strateškog partnerstva između Moskve i Pekinga, piše američki list The Washington Post.
Bijela kuća je odmah osudila ovakav postupak. „Ovo […] pokazuje da Kina nastavlja pružati blisku podršku Rusiji, uprkos ruskim zločinima u Ukrajini“, rekao je za medije visoki zvaničnik Bidenove administracije pod uslovom da ostane anoniman.
Prema Davidu Schullmanu, višem direktoru programa Global China Hub u think tanku Atlantic Council, kombinacija dvije činjenice - rusko-kineskih vježbi tokom sastanka QUAD-a i razvoja događaja u Ukrajini - ukazuje na dubinu partnerstva Moskve i Pekinga, koje je za nekoliko mjeseci samo ojačalo.
U februaru su ruski diktator Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping u zajedničkoj izjavi naglasili da prijateljstvo između njihovih zemalja "nema granica" i da ne postoje "zabranjene" oblasti za saradnju. Mjesec dana kasnije, Bijela kuća je saopćila da je Moskva, pod pritiskom zapadnih trgovinskih i drugih ekonomskih sankcija uvedenih kao odgovor na njenu invaziju na Ukrajinu, zatražila od Kine da joj osigura vojnu opremu.
Međutim, do sada, prema riječima visokog zvaničnika u Bidenovoj administraciji, nema dokaza da je Peking Moskvi pružio vojnu pomoć. Ali dvije zemlje nastavljaju raditi na promoviranju podjele sfera uticaja - bilo u istočnoj Evropi ili zapadnom Pacifiku - gdje će za njih biti "prirodno i prihvatljivo da koriste svoju moć protiv svojih susjeda", rekao je on.
Peking nije mogao više izraziti svoje nezadovoljstvo Bidenom, nego uz pomoć rusko-kineskih vojnih vježbi tokom sastanaka QUAD-a, slaže se britanski list The Financial Times. Ali u isto vrijeme, Kina koristi manje oštru taktiku konfrontacije - na diplomatskom frontu promovira alternativni sigurnosni svjetski poredak u obliku Globalne sigurnosne inicijative (GSI). Tako Peking pokušava formirati koaliciju kako bi se suprotstavio "varvarskom i krvavom" američkom rukovodstvu, piše list.
Ovako je Tian Wen-Lin, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Renmin u Pekingu, opisao svjetski poredak predvođen Zapadom. U nedavnom tekstu, optužio je SAD da uvlače druge zemlje u rat i insistirao na "novoj paradigmi globalne sigurnosti zasnovanoj na jednakosti i međusobnom povjerenju u suočavanju sa brzim promjenama na međunarodnoj sceni".
To bi mogla biti Globalna sigurnosna inicijativa, čije je prednosti predsjednik Xi detaljno opisao u video obraćanju ministrima vanjskih poslova BRICS-a u maju, grupi zemalja u razvoju koja uključuje Brazil, Rusiju, Indiju i Južnu Afriku. Kineski lider je posebno pozvao zemlje članice da "jačaju političko međusobno povjerenje i saradnju u oblasti sigurnosti, […] dijele međusobne ključne interese i glavna pitanja, poštuju suverenitet jedni drugih, sigurnost i razvojne interese, suprotstavljaju se hegemoniji i politici moći, odbace hladni psihološki rat i blokovsku konfrontaciju i rade zajedno na izgradnji globalne sigurnosne zajednice za sve.”
Takav fokus na sigurnost ukazuje na promjenu tradicionalnog pristupa Pekinga međunarodnim odnosima, kažu stručnjaci. Ranije, kada su razgovarali o rješenjima globalnih sukoba, kineski zvaničnici su se fokusirali na razvoj i postizanje mira kroz prosperitet problematičnih regija, sada se prioriteti mijenjaju, kaže Bates Hill, profesor azijsko-pacifičkih sigurnosnih studija na Univerzitetu Macquarie u Australiji.
Prema ekspertima, inicijativa GSI je zamišljena prije rata u Ukrajini i dio je Xijevih napora da udalji globalni sigurnosni poredak od razmišljanja u paradigmi hladnog rata. Kineske diplomate su posebno promovirale GSI u zemljama kao što su Filipini, Uganda, Somalija i Kenija putem medija i web stranica svojih ambasada. Ali ruska invazija učinila je ove napore hitnijim i težim. 
"Od početka rata u Ukrajini, Kina je učinila sve da zaštiti ruske 'legitimne sigurnosne interese'", citira Financial Times Paula Henlea, direktora istraživačkog centra Carnegie Tsinghua u Pekingu.
Istovremeno, unutar zemlje, vlada je pokrenula široku propagandnu kampanju. Vlasti čine sve što mogu da utiču na ljude, Terrence Shen, koji živi u Kanadi, a rođen je u Pekingu, koji je radio kao novinar u Hong Kongu i kineskoj prijestolnici, sada pokušava donijeti druge ideje osim službenog narativa publici koja govori kineski.
„[U Kini] vam svuda govore da je Rusija dobra, a Ukrajina loša“, rekao je on.
Shen ima Twitter nalog i YouTube kanal sa 300.000 pretplatnika. Tamo on raspravlja o razvoju događaja u Kini i širom svijeta i razotkriva netačne informacije koje promovira Peking.
U posljednje vrijeme mnogo govori o događajima u Ukrajini i napominje da kineski izvori koriste narative Moskve informirajući javnost o ovoj temi. Konkretno, državne publikacije, poput tabloida Global Times, promoviraju ideju da je krivica za invaziju na Zapadu, dok je Rusija nevina žrtva. Osim toga, pokušavaju dokazati da se Zapad okreće od Ukrajine - očito da bi obeshrabrili pristalice tajvanskog suvereniteta, sugerira Shen. Često se pojavljuju teze da ukrajinske vlasti prisvajaju zapadnu pomoć i preprodaju vojnu opremu trećim zemljama.
Akademskiji pristup opovrgavanju dezinformacija u kineskim medijima zauzeo je Sherman Lai, istraživač na Odsjeku za azijske studije na Univerzitetu Queens u Kanadi. Na svom YouTube kanalu priča o svjetskim događajima na kineskom, kako bi ih slušaoci bolje razumjeli umjesto da slijepo vjeruju propagandi Pekinga. U prošlosti se fokusirao na aspekte kineske istorije o kojima vlasti radije šute. Ali sa početkom rata u Ukrajini, Lai je počeo pričati pretplatnicima o istoriji SSSR-a, jer, prema njegovim riječima, mnogi Kinezi doživljavaju Ukrajinu, kao dio Rusije.
„Oni Ukrajinu smatraju provincijom Rusije“, kaže naučnik. "Kinezi ovdje vide vezu sa unutrašnjim problemima Kine, kao što su Xinjiang, Tibet ili Tajvan."

Istovremeno, Lai je iznenađen što narod Kine invaziju na Ukrajinu ne smatra više poput japanske invazije na Kinu 1930-ih. To je dijelom zbog činjenice da im nije dovoljno jasno ispričana historija napada, smatra Lai.
Narativi Pekinga i Moskve o ratu u Ukrajini često se poklapaju, kaže Nathan Boshamp-Mustafaga, istraživač politike u RAND Corporation. Nema dokaza da vlade ovih zemalja direktno koordiniraju svoje komunikacije. Međutim, ako se ikada pojave, to neće biti iznenađenje, rekao je.
Boshamp-Mustafaga spominje još jednu tezu o Ukrajini, koju često ponavljaju Rusija i Kina - razvoj biološkog oružja u ukrajinskim laboratorijama uz učešće SAD. 
"Kina je zainteresirana za diskreditaciju stranih, uglavnom zapadnih, kritičara svoje borbe protiv COVID-a. Stoga je jedan od narativa koji se ovdje razvio u posljednjih nekoliko godina da su SAD razvile COVID kao biološko oružje. I on se jasno slaže sa naporima Rusije da diskredituje Ukrajinu i opravda svoju invaziju”, kaže Boshamp-Mustafaga.