Crna Gora, Balkan i kineski krediti: ozbiljno upozorenje

Zemlje na Balkanu upadaju u potencijalnu zamku duga kineskim zajmodavcima.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore, Dritan Abazović, u martu je objavio da je njegova zemlja zatražila finansijsku pomoć od Evropske unije za otplatu kredita kineskoj Izvozno-uvoznoj Exim banci. Radi se o otplati kredita za izgradnju autoputa od luke Bar na Jadranskom moru do granice sa Srbijom.

Zbog planinskog terena Crne Gore, tamošnji autoput se procjenjuje kao najskuplji put po kilometru u Evropi. Zbog relativno male ekonomije zemlje, zajedno sa tehničkim izazovima, od samot početka je izazvala zabrinutost u vezi sa izgradnjom, ali i održivosti projekta. Od 2014. međunarodne finansijske institucije i agencije za rejting izražavaju svoje rezerve, tvrdeći da projekat negativno utiče na ekonomski profil zemlje.

Prema Abazoviču, Crnoj Gori je bila potrebna pomoć EU kako bi se osiguralo da kineski uticaj u zemlji bude ograničen, jer takvi projekti obično podrazumijevaju da ako kredit nije servisiran, kolateral je sam projekat. Trenutna situacija postavlja šira pitanja o osjetljivosti balkanskih ekonomija na kinesku zamku duga i interese Pekinga u regionu. Većina zemalja Zapadnog Balkana ima određeni stepen angažmana u Inicijativi za pojas i put (BRI), a Kina ulaže milijarde u infrastrukturu na Zapadnom Balkanu.

Predviđeno je da će izgradnja prve dionice autoputa od Smokovca do Mateševa koštati 895 miliona eura, što je 10 posto više od prvobitne prognoze. Zajam od Exima iznosi oko 809 miliona eura sa rokom otplate od 20 godina, grace periodom od pet godina i fiksnom kamatom od dva posto. Podgorica je počela trošiti sredstva 2015. godine, a prva tranša kredita dospijeva 2021. Abazović je rekao da je prethodna Vlada, lojalna dugogodišnjem predsjedniku Mili Đukanoviću, dogovorila "loš posao" sa Kinom, stavljajući zemlju u poziciju moguće zavisnosti.

Povećanje duga

Cijeli autoput od Bara do Boljara dugačak je 169,2 kilometra, dok je dionica Smokovac-Mateševo dugačka 40,8 kilometara, što zahtijeva izgradnju 19 tunela, 36 mostova i vijadukata, što predstavlja skoro 60 posto ukupne dužine. Autoput se smatra najvećim građevinskim projektom u Crnoj Gori i jednim od najvećih projekata na evropskom tržištu. Kao što je uobičajeno, ugovor o izgradnji dodijeljen kineskoj korporaciji CRBC.

Kako bi spriječila porast javnog duga, prethodna crnogorska vlada poduzela je niz mjera štednje, ali kineski kredit je povećao državni dug na više od 80 posto BDP-a zemlje, što je zahtijevalo dodatno povećanje poreza i djelomično zamrzavanje plaća u javnom sektoru u 2018. godini. Ekonomski izazovi povezani sa globalnom pandemijom koronavirusa pogoršali su ekonomsku krizu zemlje, jer teško pogođeni sektor turizma čini 25 posto crnogorskog BDP-a.

Pokazalo se da je Podgorica prije dogovora sa Exim bankom i CRBC pokušala i nije uspjela osigurati zapadna ulaganja u projekat. Sa populacijom od oko 620.000 stanovnika, Crna Gora ima mali obim saobraćaja i studije izvodljivosti koje su 2006. i 2012. godine objavile francuska kompanija Louis Berger i američka građevinska kompanija URS, sugerišu da projekat nije održiv. Studije pokazuju da bi za održivost bilo potrebno 25.000 vozila dnevno, ali trenutne procjene zaključuju da se promet ne očekuje premašiti 6.000 vozila na najprometnijoj dionici.

U međuvremenu je objavljeno da će Podgorica tužiti CRBC zbog nanošenja "razorne" štete rijeci Tari koja je pod zaštitom UNESCO-a. Prema crnogorskim vlastima, izgradnja nije bila u skladu sa propisima o zaštiti životne sredine i prvobitnim specifikacijama projekta, što je rezultiralo značajnom štetom duž rijeke Tare.

Strateški interes

Osim toga, iako se sama Kina često smatra relativno novim „igračem“ u regiji, Peking održava bliske odnose sa nekim balkanskim zemljama od 1978. Od početka novog stoljeća, brzorastuća ekonomija i ambicije zemlje ojačale su uticaj u regionu.

Balkan je za Kinu važan iz tri glavna razloga. Prvo, regija nudi nova tržišta sa pristojnim potencijalom rasta. Drugo, ako Peking ostvari svoje ambicije da obnovi snažno prisustvo na Putu svile na Balkanu, moći će potvrditi dominaciju duž cijelog ‘puta’. Treće, nema vakuuma u međunarodnim odnosima.

S obzirom na to da je malo vjerovatno da će se zemlje u regionu srednjoročno integrirati u EU, razumljivo je da će i drugi igrači iskoristiti takvu priliku. Ako Peking uspije ojačati svoje prisustvo i ulogu u regiji, vjerojatno će moći i osigurati uticaj u Briselu, što zauzvrat jača poziciju Kine kao globalnog igrača.

Trenutna nevolja Crne Gore mogla bi dovesti do „strateške“ kompenzacije za Kinu, o čemu svjedoči kineski pristup drugim dužnicima. Tadžikistan je 2011. godine dobio kredit u zamjenu za 1.158 kvadratnih kilometara sporne teritorije na granici između dvije zemlje. Kad Šri Lanka nije mogla pokriti kredit od 1,1 milijarde dolara za luku Hambantota, Peking se složio s prijenosom potrebnih sredstava u zamjenu za koncesiju luke na 99 godina.

Zamka duga

Kako bi osigurao kineska ulaganja u izgradnju kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora od luke Gwadar, na jugozapadnoj obali Balochistana u Pakistanu, do kineske provincije Xinjiang, Islamabad je pristao na koncesiju na 40 godina. Osim toga, prema nezvaničnim podacima, Peking namjerava izgraditi vojnu bazu u Jiwaniju, 80 kilometara od Gwadara.

Crnoj Gori prijeti da upadne u dužničku zamku koja dugoročno predstavlja sistemski rizik za NATO i EU. Značaj balkanske regije nije samo ekonomski za Peking i postoji stvarno pitanje uticaja koje će, ako se ne riješi, ispitati otpornost euroatlantskog partnerstva na regionalnom, a možda i šire u cijeloj Evropi.

Gotovo sve zemlje na zapadnom dijelu poluotoka su članice NATO -a, ali je malo vjerovatno da će se kratkoročno integrirati u EU.

Ovo je i dalje samo po sebi faktor odvraćanja za većinu konvencionalnih i asimetričnih prijetnji. Međutim, ovaj očigledni nedostatak sinergije između NATO -a i EU i dalje je problematičan u multipolarnom okruženju, koje žedno stranih direktnih ulaganja i moglo bi biti podložnije zamci duga sa dugoročnim geopolitičkim značajem.